Kako napisati seminarski rad?
Kako napisati seminarski rad?
Riječ seminar izvedena je iz latinske riječi seminarium ( lat. semen gen. seminis sjeme, seminarium), što znači „rasadnik“ , „sjemenište“ (teol. škola s internatom u kojoj se obrazuju budući svećenici).
Seminar je oblik praktične nastave na visokim školama radi učvršćenja i produbljenja znanja stečenih na predavanjima. Također predstavlja kraći tečaj (nekoliko sati, dana) na kojem se polaznicima elaboriraju određena znanja [seminar o računovodstvenim propisima]
Seminar je jedna od dominantnih metoda nastave u visoko obrazovanju. Termin seminar se koristi za označavanje polustrukturirane grupne rasprave kojoj obično prethodi prezentacija neke ideje.
Sa socijalnog aspekta, u seminaru se uspostavlja kontakt između predavača i polaznika. U obrazovnom kontekstu, u seminaru se utječe na razvijanje intelektualnih vještina višeg stupnja kao što su samostalno zaključivanje, rješavanje problema i formiranje stavova. Također se stječu interpersonalne vještine poput aktivnog slušanja, držanja govora, raspravljanja, argumentiranja i vođenja grupe.
U sustavu obrazovanja, važno je njegovati takve pristupe učenja kojima se razvijaju sposobnosti analize i sinteze, nezavisne prosudbe i sposobnost komuniciranja.
Uspjeh seminara ovisi o vještini voditelja (predavača) i njegovoj sposobnosti upravljanja dinamikom grupe. Najbolja veličina grupe za izvođenje seminara je između 8 i 20 polaznika.(Informacije preuzete sa: https://hr.wikipedia.org/wiki/Seminar na dan 3.1. 2019)
Upute za izradu seminarskog rada. Služe samo kao ilustrativan primjer. Za detaljne upute obratite se službenim izvorima vašeg fakulteta (preuzete sa: http://arhiva.medri.uniri.hr/microbiology/naputak_seminarski_rad.doc na dan 3.1.2019.):
Naputak za pisanje SEMINARSKOG RADA
Svrha seminarskoga rada
Seminarski rad predstavlja samostalnu obradu izabrane teme. Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj obradi.
Ciljevi su izrade seminarskoga rada:
- proširenje i produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa,
- unaprijeđenje vlastitih sposobnosti učenja i izlaganja (usmeni način prezentacije seminarskog rada)
- stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova
- umijeće korištenja i kritičkog osvrta na literaturu
- suradnja s ostalim kolegama i rad u skupini (timski rad).
Tema seminarskoga rada
Na oglasnoj ploči Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju će biti izvješene teme seminarskih radova po studentima/grupama.
Predaja i prezentacija seminarskoga rada
Studenti trebaju poslati primjerak seminarskog rada na e-mail adresu mikromedri@gmail.com u dogovorenomu roku koji će biti istaknuti zajedno s temom rada na oglasnoj ploči.Osim pismenog rada, student će svoj seminarsk rad prezentirati u obliku 10-15 minutne Power point prezentacije tijekom redovnog seminara prema nastavnom programu.
Metodologija izrade rada
U skladu s izabranom temom i radnim naslovom student pristupa izradi seminarskoga rada. Dodjeljena tema i radni naslov predstavljaju osnovni okvir za oblikovanje sadržaja rada. Student prikuplja naslove knjiga i članaka koji obrađuju područje rada.
Čitanje stručne literature nužan je preduvjet daljnjega samostalnoga rada. Završna struktura rada uključuje točan naslov rada te oblikovanje i podjelu sadržaja po glavama i poglavljima.
Seminarski rad treba biti napisan čitko i pregledno u formatu A4, sa slobodnim rubnicima od 2,5 cm i u dvostrukom proredu. Treba rabiti pismo veličine 10 do 12 tipografskih točaka s obvezatnom potporom svih hrvatskih znakova.
Opseg rada treba iznositi od 5 do 10 stranica, uključujući slike, skice, tablice, grafikone, sheme, itd. Sve stranice moraju biti numerirane, tj. označene brojevima. Tekst mora biti pisan hrvatskim književnim jezikom, po svim gramatičkim i pravopisnim pravilima.
Vanjska ili omotna stranica, odnosno naslovna stranica seminarskog rada je nulti list na kojem se navodi:
- na sredini, pri vrhu stranice treba stajati:
MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Medicina
- ispod toga na sredini lista:
ime i prezime autora
- ispod toga na sredini lista:
naslov
(formiran prema radnom zadatku). U naslovu ne smije biti kratica, imena mikroorganizama se uvijek pišu kurzivom (ukošeno, npr. Salmonella enterica) ili potcrtano (Salmonella enterica) s tim da se ime roda piše velikim početnim slovom, a ime vrste malim slovom; imena mikroorganizama se ne dekliniraju
- ispod toga na dnu lista:
Datum
SADRŽAJ - predstavlja tematski sažetak rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi glava, poglavlja, odjeljaka, točaka i ulomaka. Naslov “SADRŽAJ” piše se velikim slovima centrirano na vrhu stranice.
- UVOD - Tekst seminarskoga i diplomskoga rada započinje uvodom. Stranice uvoda najčešće se označavaju arapskim brojem 1. Uvod čini oko ¼ od ukupnog broja stranica; u njemu se navode osnovne definicije vezane uz temu seminarskog rada te cilj seminarskog rada.
- RAZRADA TEME - opisuju se saznanja iz literature o seminarskoj temi. Ovaj dio je moguće rasčlaniti na više podnaslova. U ovom dijelu moguće je koristiti priloge tj. tablice i slike (slikom nazivamo i grafikon, dijagram, shemu, fotografiju, itd.) za koje, ukoliko nisu autorske (vlastite), mora biti naveden izvor. Numeriraju se kroz rad arapskim brojevima u onom slijedu kojim se pojavljuju i u pravilu se smještaju odmah uz tekst u kojem se opisuju. Svi prilozi moraju biti naslovljeni. Naslovi slika nalaze se uvijek ispod tijela slika, a naslovi tablica nalaze se uvijek iznad tijela tablica (prema niže prikazanom primjeru). I slike i tablice moraju biti objašnjene i jasne same za sebe, pa se u njima ne smiju rabiti kratice i oznake koje na istom mjestu, tj. u njima samima ili odmah ispod (za tablice), nisu i tumačene. Svaka slika i tablica mora biti objašnjena u tekstu.
Primjeri za slike:
Slika 1. Zastupljenost lišajeva na stablima u parku
Slika 2. Agregatna stanja vode
Tablica 1. Utjecaj nedostatka vlage tla na kritične točke u fazama rasta masline
- ZAKLJUČAK (ili ZAKLJUČCI) – ispisuje se krajnji zaključak; ili se po točkama ispisuju najvažniji zaključci izvedeni iz seminarskog rada. Zaključak mora započeti na zasebnoj stranici. Naslov “ZAKLJUČAK” ili “ZAKLJUČCI” piše se velikim slovima centrirano na vrhu stranice..
- LITERATURA – navodi se po točkama, abecednim redom sva literatura korištena u radu; također se navode web stranice ukoliko je korišten internet. Knjige iz obvezatne literature za kolegij ne mogu služiti kao jedini i primarni izvor podatak, kao ni http://www.wikipedia.com.
U radu se smiju navoditi (citirati) samo objavljeni podatci. Literatura se obvezatno navodi Vancouverskim stilom, pa se referencije nižu redoslijedom pojavljivanja u tekstu. Referencije treba pisati vrlo precizno, pridržavajući se svih pravila pisanja (redoslijed podataka, skraćivanje naziva, rečenični znakovi kao razdjelnici i sl.). Odlične upute o pisanju referencija na hrvatskom jeziku pristupnici mogu pronaći u svakom broju Liječničkog vjesnika (napomena: u tekstu citate treba navoditi brojevnim oznakama u zagradi npr. (1), a ne brojevima u potenciji kako to radi Liječnički vjesnik. Kratice časopisa rabe se kako ih navodi
Index Medicus. Ako izvor koji se citira ima do šest autora, onda se navode svi autori, a ako ima sedam i više autora, onda se navode prva tri autora i popis zaključuje s "i sur.". Stranice u knjigama u pravilu se navode, no ne moraju u prigodama kad se tekst odnosi na cjelokupno izdanje te knjige. Referencije završavaju točkom.
Primjeri:
Članak u časopisu:
Šantić M, Al-Khodor S, Abu Kwaik Y. Cell biology and molecular ecology of Francisella tularensis. Cell microbiol. 2010;2:129-139.
ili suplementu časopisa
Draghici S, Khatri P, Shah A, Tainsky MA. Assessing the functional bias of commercial microarrays using the onto-compare database. Biotechniques. 2003;(Suppl):55-61.
Poglavlje u knjizi:
Bhatia S, Robinson LL. Epidemiology of leukemia in childhood. U: Nathan DG, Orkin SH, Look AT, Ginsburg D (ured). Nathan and Oski's Hematology of Infancy and Childhood. Philadelphia: Saunders Company, 2003;1081-110.
Organizacija kao autor rada:
Institute of Medical Illustrators. Photography of cleft audit patients. J Audiov Media Med. 2004;27:170-4.
Časopisi dostupni na internetu
Bubonja M, Vučković D, Rubeša-Mihaljević R, Abram M. Činitelji bakterije i domaćina u patogenezi listerioze. Medicina. 2007; 43 (1):15-20. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36764
Podatci s interneta
Organ Procurement and Transplantation Network. National Data Reports. Dostupno na http://www.optn.org/latestData/step2.asp. Pristupljeno 7. siječnja, 2012.
